1. Naslovna strana
  2. Zajednica
  3. SIA Samit iz ugla našeg SIA pobednika

SIA Samit iz ugla našeg SIA pobednika

Svake godine se SIA program kruniše samitom na kome se okupljaju pobednici iz svih zemalja u kojima se sprovodi SIA konkurs. Domaćin je svaki put druga SIA zemlja, a 2018. […]

Svake godine se SIA program kruniše samitom na kome se okupljaju pobednici iz svih zemalja u kojima se sprovodi SIA konkurs. Domaćin je svaki put druga SIA zemlja, a 2018. godine je došao red na prestonicu Gruzije, Tbilisi. O svom iskustvu na samitu pisao nam je Andrija Radojev, znan i kao Endi i član tima Zoundark, koji se bavi audio igrama namenjenim slepim i slabovidim ljudima. Uživajte!

 

SIA SAMIT TBILISI 2018.

 

Ponos, čast, izazov, hrabrost, iskustvo, prilika, avantura… sve ove reči bih mogle da se iskoriste da opišu SIA samit u Tbilisiju. Ipak, ako bih morao da izaberem samo jednu reč kojom bih opisao iskustvo nijedna od ovih reči ne bi istakla osnovnu vrednost SIA samita, niti bi mogla da objasni šta je to što čini SIA samit tako posebnim. Svi koji su bar jednom u životu bili deo SIA samita dobro znaju o čemu pričam i nadam se da će sve više ljudi imati tu privilegiju, tako da vam je moj savet da se ne dvoumite ako vam se ikad ukaže prilika.

Iskreno, pred sam put u Tbilisi nisam znao šta da očekujem. Nervoza zbog nesanice, dugog puta i gomile pasoških kontrola u najavi umanjila se kada sam video poznata lica ostalih pobednika na aerodromu. Kako smo po prvi put putovali zajedno, let do Tbilisija nam je bio prilika da se bolje upoznamo. Kada smo konačno stigli u 2 ujutru, nakon 6 sati leta i 3 vremenske zone, sačekala nas je dobrodošlica kakvu smo samo mogli poželeti, prva turistička tura u Tbilisiju. Kako je Saša iz tima Eco Plastic Homes od ranije poznavao Gruzijca Lašu, dogovorili su se da nas Laša pokupi sa aerodroma i poveze do hostela. Tako smo imali prilike da razgledamo znamenitosti i noćna svetla Tbilisija, kao i da naučimo ponešto o istoriji ovog egzotičnog grada.

Mesto na kom smo bili smešteni nas je u velikoj meri iznenadilo. Pokušajte da zamislite celu Savamalu u jednoj zgradi. Fabrika, kako hostel nosi naziv zbog toga što je smešten u zgradi koja je nekad bila fabrika u doba Sovjetskog Saveza, nas je oduševila svojim šarenilom i energijom ljudi koji su redovni posetioci. U okviru Fabrike nalaze se hostel, coworking hub, sale, kao i brojni restorani i kafići. Sve to ukrašeno muralima i umetničkim instalacijama gde god se okrenete, jednom rečju pravi raj za hipstere, umetnike i sve dobre ljude željne druženja.

Na početku naše ekspedicije iskoristili smo slobodno vreme za grupni obilazak Tbilisija. Pored ranije pomenutog Saše, sa nama su bili i Voja iz tima IsoBilboard, Ivana i Jelena iz Dok Tok-a kao i Đorđe koji sa mnom radi na projektu Zoundark. Ceo dan smo proveli zajedno istražujući arhitekturu Tbilisija koja predstavlja miks između tradicionalne istočne kulture i savremenih trendova. Stanovništvo govori ruski bolje nego engleski, što je barem meni lično predstavljalo jedinu poteškoću, ali nije pokvarilo doživljaj. Dok smo šetali glavnim ulicama bez daha su nas ostavile brojne crkve, spomenici i mostovi, kao i natpisi na specifičnom gruzijskom pismu.

Čim je samit otvoren, bilo je jasno da ćemo morati dosta da radimo tokom samog samita, ali i da će se naši mentori potruditi da nam olakšaju proces i probiju led. Već narednog dana podeljeni smo po takozvanim plemenima. Cilj plemena je bio da se ljudi iz svih SIA zemalja podele u manje grupe i upoznaju međusobno, prvo da bi podelili sa svojim plemenom projekat na kome rade, a potom i da bi radili zajedno sa ostalim članovima svog plemena i takmičili se sa drugim plemenima, pritom prolazeći mnoge teme od značaja za društveno korisne poduhvate.

Najkorisniji deo SIA samita bilo je po mom mišljenju takmičenje na kom su se simulirali principi ekonomije. Svakom plemenu je dat jednak broj listova papira i selotejpa, kao i jednak broj dragulja, odnosno novca. Zadatak je bio izgraditi najviši toranj, uz najmanje potrošenih dragulja, a pritom nije bilo dozvoljeno koristiti svoje materijale i morali ste sve da kupite ili trampite sa drugim plemenom. Tu su na delu viđeni timski rad, različita razmišljanja i mnoga kreativna rešenja, a ceo proces je bio izuzetno interaktivan, zabavan, uzbudljiv i poučan.

Samit je okupio najrazličitije ljude iz celog sveta. Dok su neki učesnici do samita putovali 15 minuta, neki su i više od dva dana. Bilo je onih koji su na samit doneli dobre ideje, a bilo je i aktivnih i već realizovanih projekata. Ipak, svako ko je došao na SIA samit, imao je iza sebe svoju životnu priču i svoj projekat sa kojim želi da ostvari pozitivan uticaj na društvo ili da pomogne nekome, i upravo to je ono što je najbitnije, da se ljudi nađu, udruže i pomognu jedni drugima.

Na primeru našeg projekta Zoundark, to sam video čim sam počeo da upoznajem druge učesnike. Kao kreator audio igre za pomoć slepim i slabovidim osobama, nisam verovao da ću naići na bilo koga ko radi nešto slično. A onda sam upoznao Lusi, pobednicu SIA iz Češke koja je razvila društvenu igru za slepe i slabovide koja se igra uz pomoć čula dodira. Nešto kasnije sam upoznao i Kristofera, mog cimera na SIA samitu i pobednika SIA iz Ugande, koji pravi alatku koja će pomoći slepima iz Ugande da čitaju knjige i da lakše uče. Sa njima sam i dan danas u kontaktu i kako delimo istu viziju društva, ideja nam je da stvorimo zajednicu ljudi koji se bave sličnim projektima i pomognemo jedni drugima koliko god je to moguće.

Za kraj samita usledilo je najbolje – predstavljanje kultura svake od zemalja učesnica na koje su doneti sva hrana i piće koje su mogle da prođu kontrole na aerodromima. To je bila prilika za dalje druženje, upoznavanje i povezivanje ljudi. Kako smo bili nerazdvojni sa učesnicima iz ostalih zemalja bivše Jugoslavije tokom samita praveći čuvene balkanske žurke zbog kojih se nije spavalo, tako smo i na predstavljanju imali spojen sto, baš kao i Češka i Slovačka. Kada je žamor u sali prekinula melodija pesme “Miljacka“, za koju je opet bio zadužen Saša, odmah zatim je usledila plejada pesama i plesova iz svake od zemalja učesnica i vrhunac najlepših uspomena koje nosimo iz Tbilisija, slika ljudi iz celog sveta kako igraju zajedno kao da ne postoji sutra.

Sa samita smo nazad u Srbiju odneli mnoge pozitivne stvari: veštine, znanja, kontakte, nezaboravna iskustva, lude provode i sećanja na Tbilisi, koji nas je oduševio i impresionirao svojim nasleđem. Ipak kada bih morao da biram samo jednu reč koja bi opisala celu posetu SIA samitu, bila bi druženje. Iz Tbilisija nosimo puno novih prijateljstava, iz kojih su se izrodile nove prilike za naše projekte, predivne uspomene na sve lepe trenutke koje smo proveli zajedno na samitu, osećaj da svi zajedno možemo da postignemo više nego što smo mogli da zamislimo i da ako želimo da učinimo dobro delo u tome nismo sami. Naša mala ekspedicija donela nam je nezaboravno druženje i najlepše uspomene koje će u mom srcu uvek imati posebno mesto i koje će sasvim izvesno sve nas dugo gurati ka daljem činjenju dobrih dela širom sveta.